“Od sada ćemo tako: ako čujemo "pčelarstvo", razmišljat ćemo o čovječanstvu.”
- V. Soloukhin
OPG Žužak
Pčelarstvo Žužak utemeljeno je 2004. godine u Karlovačkoj županiji točnije 13 km udaljeno od grada Karlovca (Luka Pokupska). Na ovom području prevladava umjereno kontinentalna klima i u neposrednj blizini su četiri rijeke ( Kupa, Mrežnica, Dobra i Korana). Naš pčelinjak je smješten samo 100m od našeg kućanstva, uz šumu i neposrednu blizinu rijeke Kupe što nam omogućava svakodnevnu brigu o našim pčelama. Pčelarstvo se odrzalo do danas zbog naše velike ljubavi prema pčelama. Svi članovi obitelji uključeni su u razvoj našeg gospodarstva.
Pčelarstvo
Pčelarstvo (poljoprivredna grana) u Republici Hrvatskoj ima veliki gospodarski značaj. Zbog različitih klimatskih zona u hrvatskoj (kontinentalna, mediteranska, gorska) ima i različite uvjete za razvoj pčelarstva. Na karlovačkom području gdje su smještene naše pčele je umjereno kontinentalna klima te je naš pčelinjak stacioniran. Stalan porast broja pčelarstava nam govori o visokoj organizaciji pčela te velikoj potražnji pčelinjih proizvoda. Pčelinji proizvodi su med, vosak, pelud, propolis, matična mliječ i pčelinji otrov
Pčelinjak u rano proljeće
PROIZVEDENO U HRVATSKOJ
Cvjetni med vrhunske kvalitete možete kupiti na našem pčelinjaku (kućnom pragu).
Utjecaj klime na proizvodnju i vrstu meda.
Na Karlovačkom području (Pokupska dolina) imamo umjereno kontinentalnu klimu koju karakteriziraju umjerene zime, kratka proljeća i jeseni te topla ljeta. Količina padalina je ravnomjerno raspodjeljena i svi ti uvjeti doprinose raznolikosti bilja. Zbog te raznolikosti naše pčelarstvo proizvede vrlo ukusan i zdrav cvjetni (livadski) med koji ima široki spektar djelovanja.
Važnost pčela u ekosustavu
Pčele su najvažniji oprašivači u našem ekosustavu, bez njih nema hrane,nema ljudi. Zato je bitno shvatiti koliko je važno da ih zaštitimo kao vrstu. Kemikalije iz pesticida i industralizacija gospodarstva negativno utječu na ove vrijedne i korisne životinje. Pčele su vrlo inteligentne životinje na što nam ukazuje savršeno i organizirano funkcioniranje pčelinjih zajednica. Pčelari uveliko doprinose očuvanju ove vrste, a isto tako svaki čovjek može pomoći sadnjom medonosnog cvijeća.
Projekt za zaštitu pčelinjih zajednica
